Zavist, jal i protuotrov
travanj 18th, 2011Uspoređivanje s drugima lako prelazi u zavist i samoosudu
Uspoređivanje s drugima potiče kreativnost i učenje, no ako se pretvori u zavist, puno će više štetiti nego koristiti. Otkrijte kako je to Charlie Chaplin rješavao
Kad sam zaista počeo voljeti sebe, oslobodio sam se svega što nije bilo zdravo za mene i svega što me je vuklo ka dnu. U početku sam to zvao ‘zdravi egoizam’, ali danas znam da je to ljubav prema samome sebi, isticao je Charlie Chaplin.
Društvo smo ovisnika o uspoređivanju. Iako može biti dobroćudno i neutralno, pretjerano uspoređivanje s drugima vodi lošim osjećajima te je posljedica niskog samopouzdanja, upozorava američka psihijatrica, dr. Judith Orloff.
Baš kao i svi drugi, ono sam što jesam: jedinstven i različit, s osobnom povijesti poriva i želja, snova, žudnji i neponovljivih iskustava. Zbroj svega toga čini ono što sam danas
Uspoređivanje s drugima potiče kreativnost i učenje novih vještina, no ako se pretvori u zavist, puno će više štetiti nego koristiti. Tu zdravu granicu lako je prijeći jer uspoređivanje počinje već u djetinjstvu od roditeljskog: “Zašto nisi kao brat? No vrednovanje sebe prema drugima nema smisla.
- Uspoređivanje života s tuđim jednako je uspoređivanju kruški i jabuka. Vaš je život ‘dizajniran’ za vaš osobni razvoj. Umjesto da trošite dragocjeno vrijeme na uspoređivanja koja lako mogu zatrovati život, prihvatite ono što vam donosi svaki novi dan i koncentrirajte se na vlastiti napredak - savjetuje dr. Orloff.
Zavist može biti dobra i loša
Postoje dva oblika zavisti. Divite li se nečijoj vještini te ste i sami poželjeli biti toliko vješti, aktivirali ste tzv. dobroćudnu zavist. No ako ste pritom razvili negativne osjećaje prema osobi, aktivirali ste štetnu i destruktivnu zavist, objašnjava dr. Art Markman.
Neuspjeh je nebitan. Treba hrabosti da biste napravili budalu od sebe
Umjesto da brojite vlastite slabosti, pronađite stvari u kojime ste “jaki” i budite na njih ponosni. Ne trebate se hvaliti vrlinama, no naučite ih iskoristiti i razvijati. Trudite se i kod drugih sagledavati vrline, a ne mane a da pritom ne obezvređujete sebe i uzdižete druge.
Ja sam samo jedna stvar - klaun. I zato sam više od bilo kojeg političara
Moraš vjerovati u sebe i to je cijela tajna. Čak i kad sam bio u sirotištu, lutao ulicama tražeći komad kruha, čak i tada, vidio sam sebe kao najvećega glumca na svijetu, govorio je veliki Chaplin napominjući kako je zavist uvijek neprijatelj.
Kako biste se prestali uspoređivati s drugima, najvažnije je “ubiti” ljubomoru.
Kao pojedinac svaki čovjek je genij
Za početak izdvojite nekoga kome zavidite i neka vam bude “testni primjerak”.
- Primjerice, hvali li šef kolegin projekt, zadržite čvrst stav te skromno, ali samouvjereno, dodajte vlastita kreativna rješenja. Takva je situacija idealna za uvježbavanje stava ‘nema uspoređivanja’.
U životu smo svi amateri. Prekratko živimo da bismo bili išta drugo
Umjesto da se fokusirate na svoje nedostatke i tuđe uspjehe, usredotočite se na ono što vas veseli i čime trenutačno raspolažete te razgovor nastavite u takvom tonu - savjetuje dr. Judith Orloff. Želite li biti uspješni, voljeni ili cijenjeni, poklonite isto drugima.
Život se čini tragičnim ako ga gledamo izbliza, ali i komedija na duge staze
Drugim riječima, poštovanje će vam se vratiti poput bumeranga. Zato čak i ako vam djeluje suviše teško, poželite sreću “suparniku”. To će pomoći pretvaranju negativne energije u pozitivnu, ističu psiholozi.
Potkopavanjem drugih najviše se šteti sebi
Kritiziranjem drugih kako biste sami ostavili bolji dojam, umjesto da stvarate nova prijateljstva, okružujete se potencijalnim neprijateljima. Stoga, kako biste bili uspješni, umjesto da ih potkopavate, radije pomažite drugima da i sami postignu uspjeh.
Život je osobno putovanje, a ne utrka i natjecanje
Zanemarite stalne i nepotrebne usporedbe. Svi rastemo, učimo, stvaramo i tragamo za nečime te tu nije bitno što rade ili posjeduju drugi, ističu psiholozi. Riječ je isključivo o tome što sami želimo postići i kamo želimo dospjeti, upozoravaju psiholozi. Život je putovanje, a ne natjecanje.
U pravoj dozi zavist je dobar poticaj za bolje
Dokle god zavist koristite za rad na sebi, a ne za kritiziranje drugih, ona je opravdana, tvrdi dr. Markman. Zato, kako biste postigli pozitivnu energiju, budite otvoreni za promjene. Uložite dodatni napor i izvedba će biti znatno bolja, kaže dr. Art Markman
Zavist: zeleni osjećaj pretvorite u ružičast stav
Zavist se rađa kada se uspoređujemo s drugima. Kada to činimo, moć dajemo unutarnjem kritičaru koji nas upozorava da u nečemu nismo dovoljno dobri. Kako si možemo pomoći
Godinama radite na sebi, a cilj vam je svakim danom biti sve bolja osoba. Zdravo se hranite, bavite se tjelovježbom, meditirate. Uspješni ste na svim područjima života. Sve je u redu i baš ste zadovoljni. No jednog dana vaša prijateljica (koja je u braku) upozna čovjeka iz (vaših) snova (iako je potpuna „bezveznjača“), dok vi i dalje samujete; čovjek kojeg poznajete (koji je izrazito lijen i ne baš pametan) ostvari svojim poslom nevjerojatan financijski uspjeh; netko tko je sve samo ne pošten dobije priznanje koje vama stalno izmiče. Slomljeni ste! Zavist vas izjeda i ne znate kako biste umanjili ljutnju na nepravdu u svijetu koji vas okružuje.
Je li uopće moguće ne uspoređivati se s drugima
Sve smo više okrenuti materijalnom, stalnim postignućima, povećanju zadovoljstva i strahu od gubitka. Želimo biti jedinstveni, no u svijetu u kojem nemaju svi iste prilike nije rijetkost da se uspoređujemo s drugima i pri tome se osjetimo zakinutima, pomislimo na nepravdu i zavidimo drugima na uspjehu, postignućima, talentu, sreći, imovini… Vjerujem da ste i sami osjetili koliko uspoređivanje sebe s drugima može život ispuniti osjećajem manje vrijednosti, no je li danas uopće moguće ići kroz život ne uspoređujući se s drugima uz stalnu izloženost natjecanju i osjećaj da, ako netko uzme svoj dio, ništa neće ostati za nas. Ako pri tome osjetite ubod zavisti, vrijeme je da pospremite prtljagu kojom ste se natrpali i koja vas truje.
Pokažite mi osobu koja nikad nije bila zavidna i pokazat ću vam lažljivca (ili sveca). Kad razmislite o tome što je zavist i otkuda dolazi, što vas je „programiralo“ da budete zavidni i zašto je to izrazito loša emocija i navika za sve nas i naše rezultate, izaći ćete iz začaranog kruga i napokon moći živjeti punim plućima.
Zavist je nelagoda koju doživimo zbog tuđe sreće koja u nama izaziva osjećaj zakinutosti. Slična je ljubomori, no razlika ipak postoji. Dok ljubomoru najčešće izaziva strah od gubitka onoga što već imamo, zavist je uzrokovana osjećajem da nam nedostaje nešto što netko drugi ima (a mi ne, ili ne u dovoljnoj mjeri). Zavist pretvara nečiju tuđu sreću, postignuće, talent, sposobnost ili imanje u izvor naše odbojnosti prema njemu. Nekima se divimo, nadahnjuje nas njihova nadarenost ili uspjeh, no drugi u nama izazivaju negativne osjećaje. U čemu je stvar?
Zavist je nelagoda koju doživimo zbog tuđe sreće koja u nama izaziva osjećaj zakinutosti. Slična je ljubomori, no razlika ipak postoji. Dok ljubomoru najčešće izaziva strah od gubitka onoga što već imamo, zavist je uzrokovana osjećajem da nam nedostaje nešto što netko drugi ima (a mi ne, ili ne u dovoljnoj mjeri). Zavist pretvara nečiju tuđu sreću, postignuće, talent, sposobnost ili imanje u izvor naše odbojnosti prema njemu. Nekima se divimo, nadahnjuje nas njihova nadarenost ili uspjeh, no drugi u nama izazivaju negativne osjećaje. U čemu je stvar?
Povrede iz djetinjstva
Doživljaj da nam je nečijim uspjehom na neki način nanesena nepravda najčešće potječe još iz ranog djetinjstva kada je ljubav naših skrbnika ovisila o tome koliko su zadovoljni nama te pohvalama koje su nam značile: voljen/a sam.
Bez obzira na to što je temelj zavisti koju osjećamo, najčešće je u pitanju nešto materijalno, no nerijetko je riječ i o statusu koji uspjeh toj osobi donosi, a mi ga nemamo. Što god bio povod, uzrok zavisti je ono što bismo trebali istražiti. Ona nas time upozorava da je vrijeme da se suočimo sa svojim strahovima kako bismo umjesto gubitka energije ostvarili osobni rast, prerasli povrede iz djetinjstva, naučili svoju lekciju i tako krenuli naprijed.
Bez obzira na to što je temelj zavisti koju osjećamo, najčešće je u pitanju nešto materijalno, no nerijetko je riječ i o statusu koji uspjeh toj osobi donosi, a mi ga nemamo. Što god bio povod, uzrok zavisti je ono što bismo trebali istražiti. Ona nas time upozorava da je vrijeme da se suočimo sa svojim strahovima kako bismo umjesto gubitka energije ostvarili osobni rast, prerasli povrede iz djetinjstva, naučili svoju lekciju i tako krenuli naprijed.
Upravo je u tome simbolizam zavisti kao smrtnog grijeha. Dok se ne iscijelimo i ne pretvorimo taj negativni osjećaj u njegovu suprotnost, na neki način izlažemo se samouništenju. Zavist je, dakle, otrovna – smrtni je grijeh! Posljedica je – vlastito uništenje! Prevladavši zavist preuzimamo kontrolu nad vlastitim životom. Kako nadvladati zavist i pretvoriti je u ljubaznost, pa i ljubav?
Osvijestite kad ste zavidni. Naučite prepoznavati situacije, osobe, događaje koji u vama izazivaju taj osjećaj kojim se trujete. Što osjećate, kako reagirate, na što vas taj osjećaj tjera? Najčešće je riječ o potrebi da umanjite vrijednost osobe čije vas postignuće čini zavidnima. Odustanite od potrebe da kritizirate druge.
Promijenite uvjerenje koje je temelj vaše zavisti. Jednom kada osvijestite otkuda dolazi taj osjećaj i na što vas podsjeća, lakše ćete odustati od potrebe da racionalizirate vlastitu bol potrebom da ponizite druge. Uvjerenja mijenjajte nekom od tehnika koje djeluju na podsvijest (hipnoza, psych-k, theta, tehnika emocionalne slobode – EFT...).
Ne uspoređujte se s drugima. Često sami nastavljamo nešto što je bio (loš) običaj naših primarnih skrbnika. Jednom kad njihov glas utihne, u nama se rodi njihov „pravni sljednik“ i sustavno nam zagorčava život. Ovladajte unutarnjim kritičarem, koji često ima potrebu gledati druge kao uzor, ali je i izvor osjećaja naše nedovoljne uspješnosti. Usmjerite svjetla pozornice na sebe. Pitajte se: činim li za sebe ono što je potrebno? Ostvarujem li svoj potencijal? Što želim za sebe? Živim li životom koji sebi želim? Usmjerivši se na vlastiti životni put, prestat ćete u drugima prepoznavati svoja ne-postignuća.
Budite ono što jeste i uživajte u tome. Ako zavist u vama izaziva tuđi uspjeh zbog stalnih uspoređivanja koje vam nameće bliska osoba, ojačajte granice. Ne dajte drugima da vas ponize umanjujući vaša postignuća. Često je riječ o tome da vas roditelji (iako više niste dijete i ne ovisite o njihovu mišljenju ili financijskoj potpori) i dalje uspoređuju s drugima. Ponekad je riječ o autoritetu o kojem na neki način ovisite. Kad postavite čvrste granice, branit ćete svoje pravo da budete upravo ono što jeste.
Pokazujte ljubaznost i ljubav ne samo prema bližnjima već prema svima. U budizmu postoji predivan pojam mettā, koji možemo prevesti kao ljubaznost ili ljubavna dobrota, no on uključuje osjećaj koji dolazi kada svijet oko sebe gledamo kao dio sebe, a ne odvojenim od sebe. Što želim sebi, želim i drugima! Najbolje ćete rezultate na tom planu postići ako meditirate ili vizualizirate ljubaznost. Zatvorite oči i zamislite osobu prema kojoj ste osjetili zavist; gledajte je u oči s ljubavi i zamislite kako vam uzvraća pogledom ispunjenim odobravanjem. Podsjetite se na to koliko ste jedinstveni i sa zahvalnošću pomislite na sva svoja postignuća. Sjetite se i da je temelj mira osjećaj obilja, a ne oskudice. Iskreno ćete se veseliti svačijem uspjehu kao da je vaš.
Promijenite uvjerenje koje je temelj vaše zavisti. Jednom kada osvijestite otkuda dolazi taj osjećaj i na što vas podsjeća, lakše ćete odustati od potrebe da racionalizirate vlastitu bol potrebom da ponizite druge. Uvjerenja mijenjajte nekom od tehnika koje djeluju na podsvijest (hipnoza, psych-k, theta, tehnika emocionalne slobode – EFT...).
Ne uspoređujte se s drugima. Često sami nastavljamo nešto što je bio (loš) običaj naših primarnih skrbnika. Jednom kad njihov glas utihne, u nama se rodi njihov „pravni sljednik“ i sustavno nam zagorčava život. Ovladajte unutarnjim kritičarem, koji često ima potrebu gledati druge kao uzor, ali je i izvor osjećaja naše nedovoljne uspješnosti. Usmjerite svjetla pozornice na sebe. Pitajte se: činim li za sebe ono što je potrebno? Ostvarujem li svoj potencijal? Što želim za sebe? Živim li životom koji sebi želim? Usmjerivši se na vlastiti životni put, prestat ćete u drugima prepoznavati svoja ne-postignuća.
Budite ono što jeste i uživajte u tome. Ako zavist u vama izaziva tuđi uspjeh zbog stalnih uspoređivanja koje vam nameće bliska osoba, ojačajte granice. Ne dajte drugima da vas ponize umanjujući vaša postignuća. Često je riječ o tome da vas roditelji (iako više niste dijete i ne ovisite o njihovu mišljenju ili financijskoj potpori) i dalje uspoređuju s drugima. Ponekad je riječ o autoritetu o kojem na neki način ovisite. Kad postavite čvrste granice, branit ćete svoje pravo da budete upravo ono što jeste.
Pokazujte ljubaznost i ljubav ne samo prema bližnjima već prema svima. U budizmu postoji predivan pojam mettā, koji možemo prevesti kao ljubaznost ili ljubavna dobrota, no on uključuje osjećaj koji dolazi kada svijet oko sebe gledamo kao dio sebe, a ne odvojenim od sebe. Što želim sebi, želim i drugima! Najbolje ćete rezultate na tom planu postići ako meditirate ili vizualizirate ljubaznost. Zatvorite oči i zamislite osobu prema kojoj ste osjetili zavist; gledajte je u oči s ljubavi i zamislite kako vam uzvraća pogledom ispunjenim odobravanjem. Podsjetite se na to koliko ste jedinstveni i sa zahvalnošću pomislite na sva svoja postignuća. Sjetite se i da je temelj mira osjećaj obilja, a ne oskudice. Iskreno ćete se veseliti svačijem uspjehu kao da je vaš.
Nema komentara:
Objavi komentar